LIJEČENJE BILJEM

Liječenje biljem

Žene današnjice provedu najmanje trećinu svog života u menopauzi, a mnoge i polovicu s obzirom na očekivanu duljinu života. Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje organizma, ovisno o velikom broju čimbenika, od kojih su kulturološki i socio-ekonomski čimbenici najbitniji, ako izuzmemo fiziološke. Žene različitog podneblja, različite kulture potpuno drugačije doživljavaju ovo razdoblje. Tegobe koje se javljaju su individualne, mogu biti: blage, srednje, jake i teške. Rezultati ispitivanja koje se provodi u SAD, a koji su objavljeni u srpnju 2002. godine, ponovo su otvorili pitanje, da li postoje i drugi načini osim hormonske nadomjestne terapije? Žene Dalekog Istoka ne znaju za predmenstrualni sindrom (PMS) i tegobe u menopauzi, a u tim zemljama je i izuzetno niska pojavnost raka dojke, uterusa i prostate. Uzrok tome je i njihov način prehrane u kojem se svakodnevno koristi soja, i to kroz cijeli život. Soja sadrži fitoestrogene.

Liječenje biljem - fitoterapija uz današnje spoznaje, odnosno potvrde djelotvornosti biljaka koje su tisućama godina bile u uporabi, teško se mogu svrstavati u alternativu, premda kod nas naši liječnici (uz časne izuzetke) to smatraju folklorom bez znanstvenog temelja. Fitoterapeutici se proizvode kao i svi ostali lijekovi po pravilima dobre proizvođačke prakse (DPP). U mnogim Europskim zemljama takve lijekove propisuju liječnici i propisuju se na teret zdravstvenog osiguranja.

Biljka sadrži velik broj različitih kemijskih supstancija, ovisno o nizu čimbenika. O tlu na kojem raste, o godišnjem dobu kad se bere, o klimi pojedine godine, o vremenu branja. Biljka je živi organizam, koji bitno kemijski mjenjamo branjem, nekada je to poželjno, a nekada to moramo spriječiti. Sušenje je proces u kojem ponovo dolazi do kemijskih promjena, a one nastaju i uporabom različitih otapala da bi se pojedini sastojci mogli ekstrahirati. Sve su to razlozi zašto službena medicina odbija često koristiti bilje kao lijek, jer ne zadovoljava osnovni uvjet za ciljanu terapiju - točno određenu koncentraciju aktivne komponente. Riješenje su standardizirani pripravci koji se danas koriste. Mnogi lijekovi bez kojih ne možemo zamisliti današnjicu sintetizirani su na temelju sastojaka iz biljaka i tisućljetnog iskustva o djelotvornosti. Međutim proizvodnja sintetskih lijekova je jeftinija, a i dobiva se supstancija točno definiranog sastava. To je i bio razlog da su se biljke prvo koristile kao ishodišne sirovine iz kojih su se potom dobivale čiste supstancije. Tako se dobila i prva kontracepcijska pilula iz biljke divlji jam, koja se koristi u narodnoj medicini kao lijek za menopauzalne teškoće. Današnja saznanja su međutim potpuno drugačija, danas se zna da upravo činjenica da je biljka kemijska smjesa i to ne slučajna, daje ukupnost njenog djelovanja, i to se smatra njenom prednošću.

Fitoestrogeni su spojevi koji se nalaze u biljkama, a djeluju poput estrogena, na što upućuje samo ime fito = biljka i estrogen. Pojavljuju se u više od 300 biljaka, u 16 različitih vrsta, a po kemizmu su vrlo različiti. Do sada ih je otkriveno dvadesetak, a najispitavaniji su izoflavoni i lignani.

Djelovanje im može biti estrogensko ili antiestrogensko, ovisno o količini estrogena u organizmu. U menopauzi kad žena ima manje endogenih estrogena, fitoestrogeni se vežu na slobodne receptore djelujući kao estrogeni, a u reproduktivnom razdoblju žene kad je normalni ili povišeni nivo endogenih estrogena, fitoestrogeni se natječu za receptorska mjesta, odnosno djeluju kao antiestrogeni (smanjuju ukupnu količinu estrogena). Nakon unosa u organizam (kroz hranu ili ljekovite pripravke) apsorbiraju se i podliježu kemijskim promjenama. Fitoestrogeni kod muškaraca ometaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron i time usporavaju rast tkiva prostate, odnosno djeluju preventivno na karcinom prostate.

Tegobe u menopauzi nastaju zbog smanjenog izlučivanja hormona i uporaba fitoestrogena dovodi do smanjenja tegoba bez povećanog rizika od karcinoma dojke. Jedan od najznačajnijih faktora u nastanku karcinoma dojke je duljina vremena ekspozicije žljezdanog epitela dojke i okolnog tkiva estrogenima. Razlikuju se endogeni i egzogeni estrogeni. Egzogeni estrogeni ili ksenoestrogeni su tvari koje na staničnoj razini ispoljavaju estrogensko djelovanje. O čemu ovisi djelotvornost fitoestrogena?

• dozi
• količini endogenih estrogena
• spolu i
• općem zdravstvenom stanju

Tweet