Liječenje koprivom

Kopriva (lat.urtica dioica) je samonikla biljka u narodu poznata i kao obična kopriva, pitoma kupina, pasja kopriva, žara, žegavica.

Rasprostranjena je u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće ju nalazimo na zapuštenim i obraslim terenima. 

Prepoznatljiva je po svojim zelenim srcolikim listovima prekrivenima sitnim dlačicama koje žare (otuda i naziv žara).

Ljekoviti su svi njeni dijelovi – lišće, cvijet, stabljika, korijen i sjeme.

Danas koprivu, nažalost, mlađi naraštaji doživljavaju kao korov i nastoje ju pošto poto iskorijeniti s okućnice, iz vrta ili voćnjaka.

No, stariji o njoj imaju drugačije mišljenje – potvrdit će da je ona u prošlosti bila izuzetno cijenjena te svakodnevno korištena kao hrana, ali i lijek.

Kopriva – povijesni univerzalni lijek

Prvi tragovi upotrebe ove biljke potječu još iz prvog stoljeća, kada je korištena kao lijek protiv prehlade i opće slabosti te kao snažno sredstvo za detoksikaciju organizma.

Kroz povijest, kopriva je korištena kao izvrstan diuretik i laksativ te odlično sredstvo za liječenje oteklina, nepravilne menstruacije, krvarenja, upale pluća, astme, bolesti slezene, gangrenoznih rana te mnogih drugih oboljenja. 

U 17. stoljeću poslužila je kao protuotrov kod uboda otrovnih životinja te za liječenje kamenaca i pijeska u bubrezima i mokraćnim kanalima, kožnih infekcija, bolova u zglobovima, gihta i išijasa. 

Poznata i široko primjenjivana je stara ruska tradicija žarenja tijela koprivom u svrhu jačanja cirkulacije i ublažavanja reumatskih tegoba.  

Također, u Rusiji se kopriva tradicionalno koristi i za liječenje bolesti jetre i žučnog mjehura.

U engleskoj i njemačkoj fitoterapiji ona je cijenjeno sredstvo za suzbijanje upala mokraćnih kanala i tegoba s prostatom.

Zbog velike koncentracije željeza u mnogim kulturama se od davnina upotrebljava za liječenje anemije i nedostatka energije.  

Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega stoljećima zauzima posebno mjesto u tekstilnoj industriji.

U mnogim zemljama domaćice su ju koristile za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa tako što bi prljavu površinu izribale koprivom, isprale vodom i potom obrisale čistom krpom.

Riznica hranjivih nutrijenata

U ovoj široko rasprostranjenoj zeljastoj biljci kriju se mnogi dragocjeni nutrijenti. 

Obiluje vitaminima C, A, K, B2.

Sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, flavonoide, tanin, klorofil, karoten, lecitin, fitosterol, acetilholin te pantotensku, mravlju, octenu i silicijsku kiselinu. 

Korijen koprive sadrži velike količine željeza, stoga se tradicionalno koristi u liječenju anemije kao i protiv prhuti u kosi, opadanja kose te za njeno jačanje.

Zbog visokog udjela magnezija kopriva je odlično sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih grčeva kao i opće slabosti, umora i iscrpljenosti.

Mineral silicij je od velikog značaja za zdravlje kože, zbog čega je kopriva u fitoterapiji nezaobilazan lijek za suzbijanje akni, ekcema, herpesa, lišajeva i gljivica.  

Zahvaljujući vitaminu K, pomaže u zaustavljanju krvarenja te se stoga preporučuje za reguliranje obilnih menstruacija kao i za zaustavljanje krvarenja iz nosa.  

Odlična je pomoć u liječenju kroničnih upala mokraćnog sustava jer u svom sastavu sadrži trijeslovine, tvari koje suzbijaju razvoj bakterija.

Lecitin prisutan u koprivi ublažava bolne zglobove, pospješuje probavu te njeguje i jača kosu. Pospješuje pamćenje i pomaže kod osjetljivosti na vremenske promjene.

Prirodni lijek protiv anemije

Ova jednostavna biljka stoljećima je poznati narodni lijek za slabokrvnost i prevenciju anemije. 

Bogatstvo željeza, najvažnijeg elementa u ljudskom organizmu, a kojeg tijelo samo ne proizvodi, razlog je zbog kojeg je kopriva bila neizostavan sastojak svake kućne ljekarne u povijesti.  

I danas se koristi se kao prirodno sredstvo za poboljšanje krvi te bolju cirkulaciju. 

Bogata je i vitaminom C, koji prirodno potiče bolju apsorpciju željeza pa se pri njenoj upotrebi ne javljaju uobičajene nuspojave uzimanja dodatne terapije željezom, kao što su mučnina, proljev i bolovi u želucu. 

Kopriva je ujedno i prirodni izvor energije i vitalnosti.

Pomoć u detoksikaciji organizma

Ova pomalo neugledna biljka izvrsna je pomoć u detoksikaciji organizma. 

Potiče rad probavnog sustava, pospješuje izlučivanje tekućine, čisti krv i mokraćne kanale.

Kopriva pomaže u izlučivanju viška mokraćne kiseline iz tijela, pa služi kao narodni lijek za tegobe povezane s gihtom.

Upravo stoga je snažna pomoć u ublažavanju tegoba povezanih s nakupljanjem i zadržavanjem toksina u organizmu te kao prirodna pomoć protiv parazita u tijelu.  

Prirodni izbor za trudnice

Kopriva je biljka koju je preporučeno koristiti i u najosjetljivijem dijelu ženinog života – trudnoći, kada se koristi u obliku čaja, dok se svježe cijeđeni sok od koprive (iz sokovnika) ne preporučuje.

Budući da obiluje željezom, prirodan je izbor za sprječavanje i liječenje trudničke anemije te potiče cirkulaciju.

Pomaže radu bubrega, ublažava stres, regulira rad hormona i smiruje upale.

Zahvaljujući magneziju, smanjuje grčeve u nogama i ublažava porođajne bolove te pridonosi smanjenju umora i malaksalosti.

Može pomoći kod hemeroida te spriječiti krvarenje nakon poroda.

Potiče stvaranje majčinog mlijeka.

Čaj od koprive dobro je piti već od 2. tromjesečja i u cijelom periodu dojenja.

Pomaže i u obnovi kose te osigurava zdravu i čistu kožu.

Ostale poznate dobrobiti koprive:

jača imunitet

smiruje simptome reumatizma i artritisa

pomaže kod menstrualnih bolova i predmenstrualne nadutosti

snižava krvni tlak i šećer u krvi

pomaže kod glavobolje i nesanice

ublažava bolesti dišnih puteva

eliminira kožne probleme

suzbija infekcije urinarnog trakta

uništava crijevne parazite

njeguje i jača kosu

potiče laktaciju

Primjena koprive

Redovitim konzumiranjem pripravaka od ove čudesne biljke možete prevenirati mnoge bolesti te ublažiti i pomoći pri liječenju i težih zdravstvenih tegoba.

Stoga, uvedite u svoj dnevni ritual barem 1-2 šalice čaja ili soka od koprive.

Za liječenje težih oboljenja jedna ili dvije šalice neće biti dovoljne. U tom slučaju svakodnevno konzumirajte litru do dvije napitka.

Koprivu možete iskoristiti za pripremu čaja, soka, meda, likera, sirupa, tinkture ili pak njome obogatiti vaša omiljena jela.

U nastavku vam donosimo samo neke mogućnosti primjene ove dragocjene biljke.  

Čaj od koprive

Čaj od lista koprive je odličan, a nadasve zdrav napitak. Pomaže kod anemije, protiv proljetnog umora i za pomoć čišćenju organizma. 

Potiče izlučivanje viška tekućine iz tijela, stabilizira rad probave i osigurava tijelu prirodnu energiju. 

Priprema se tako da se listovi koprive preliju kipućom vodom i ostave poklopljeni oko pet minuta.

Konzumira se polagano, u malim gutljajima.  

Čaj se ne preporučuje kuhati jer se kuhanjem gube dragocjeni sastojci biljke.

Nije ga potrebno zaslađivati, a prema želji može se kombinirati s drugim biljkama poput kamilice ili mente.

Osnovni recept za čaj od koprive:

2 čajne žličice lišća koprive dobro oprati i sitno narezati te preliti s 250 ml ključale vode.

Poklopiti i ostaviti oko pet minuta da odstoji. 

Nakon što čaj procijedite, spreman je za konzumaciju.

Oblozi od koprive

Oblozi od koprive su vrlo korisni za ublažavanje reume i upala.

Pripremaju se tako da se svježi listovi koprive preliju vrućom vodom, zatim se u tu tekućinu uroni tkanina koja se potom omotava ili polaže na bolna mjesta. 

Oblozi od svježe iscijeđenog soka koprive stavljaju se na oči za ublažavanje i smirivanje upale očiju. 

Poznata je i stoljetna upotreba toplih obloga koprive u svrhu izvlačenja otrova iz organizma.

Kupka od koprive

Koristi se za ublažavanje tegoba kao što su grčevi, umor, gljivice na nogama i bolesti krvožilnog sustava.

Oko 200 g koprive stavite u platnenu vrećicu (možete ju sašiti sami, od gaze).

Potopite koprivu u vruću kupku i ostavite desetak minuta.

Provedite u kupki barem 20 minuta.

Za snažniji učinak nakon korištenja kupke nemojte se tuširati.

Primjenjujte svakodnevno oko 4 mjeseca.

Sirup od koprive

Domaći sirup od koprive starinski je eliksir za jačanje krvi, bolji rad bubrega, prirodni napitak koji pomaže kod astme i alergija te kod problema s ispadanjem kose. 

Ujedno, poznat je i kao napitak koji liječi anemiju. 

Sastojci:

200 g vrhova koprive

4 limuna

2 l vode

1 kg meda

Priprema:

U posudi pomiješajte vodu, dobro oprane vrhove koprive i limun narezan na ploškice. 

Ostavite smjesu da odstoji 24 sata.

Nakon toga dodajte med i prokuhajte do vrenja. 

Ohladite, procijedite, ulijte u staklene boce i pospremite na hladno. Domaći sirup ima rok trajanja od 6 mjeseci. 

Kod konzumacije razblažite vodom.

Tinktura od koprive

Tinktura od koprive koristi se za vanjsku i unutarnju upotrebu. 

Prirodni je lijek za anemiju i snažan imunitet.  Pomaže u suzbijanju urinarnih infekcija, kod viroze, gripe i prehlade. 

Ublažava alergijske reakcije, osobito na pelud.  

Saveznik je organizma u izbacivanju viška tekućine te potiče njegovo čišćenje i obnovu. 

Kod vanjske primjene, nekoliko kapi tinkture koprive utrljava se u vlasište, kako bi se ojačao korijen i potaknuo rast kose. 

Sastojci : 

20 g suhog korijena koprive

100 ml alkohola (70%)

Priprema: 

Korijen koprive prelijte alkoholom, poklopite i ostavite da odstoji 14 dana (povremeno protresite).

Procijedite, ulijte u staklene boce i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.

Primjena: 

Uzimajte po 20-30 kapi tinkture, razblažene s čašom vode, tri puta na dan. (Koristite li kupovnu tinkturu, poštujte navedeno doziranje).  

Berba i čuvanje  

Ova biljka je vrlo skromna, što se uzgoja tiče i podjednako uspijeva na gotovo svim vrstama tla. 

Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od prometnica i zagađenih zona.

Mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje su najukusniji za konzumaciju i najbolji su lijek. 

Idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od ožujka do svibnja), prije cvatnje, a može se brati i u jesen prije formiranja sjemena. 

Prilikom berbe, obavezna je zaštita ruku rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrbež, bol, crvenilo i oteklinu.

Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10-15 cm od vrha) koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu.

Mnoge domaćice ju nakon kratkog blanširanja zamrzavaju te koriste tijekom zime kao zamjenu za špinat ili blitvu.

Želite li je osušiti i koristiti cijele godine, lišće koprive osušite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušeno se posprema u papirnate ili platnene kutije ili vrećice.

Korijen se vadi u proljeće i jesen. Nakon što se četkom dobro očisti od zemlje, suši se kao i lišće, u hladovini, na prozračnom mjestu.

Sjeme se sakuplja u kolovozu i rujnu.

Napomena

Nakon duže konzumacije koprive postoji manji rizik od alergijske reakcije.

Kopriva u pojedinim slučajevima može izazvati proljev i probleme s probavom.

U slučaju konzumacije većih količina pripravaka od koprive konzultirajte se s liječnikom jer kopriva može pojačati ili ometati djelovanje pojedinih lijekova (lijekova za razrjeđivanje krvi, za snižavanje tlaka, za dijabetes, antidepresiva).                                                                                  3 ukusna i zdrava recepta od koprive

Mladi listovi i vrhovi koprive mogu biti prava gastro poslastica, stoga se ovog proljeća odlučite za nove kulinarske izazove. 

Listovi koprive ukusni su i vrlo hranjivi, okusom podsjećaju na špinat pa se najčešće i koriste kao njegova zamjena ili zamjena za blitvu u pripremi jela. 

Sadrže zavidne količine željeza, važnih minerala te čak 20 puta više vitamina C od zelene salate pa su izvrsno prirodno sredstvo za liječenje anemije na vašem tanjuru. 

Pomažu čišćenju organizma, ublažavaju osjećaj bolova, smiruju upale i potiču probavu. 

Iskusni kuhari koprivu će znati upotrijebiti u pripravi juha, variva, raznih varijacija štrudli, salata te umaka za rižu i tjesteninu. 

Priznajte, zvuči zdravo i primamljivo i zato vam donosimo tri jednostavna, a ukusna recepta koje možete isprobati već ovog vikenda.


Kremasta juha od koprive


Sastojci: 

20 dkg svježih vrhova koprive 
½ glavice crvenog luka 
2 režnja češnjaka 
voda 
sol, papar 
1 žlica maslinovog ili kokosovog ulja  
2 dcl vrhnja za kuhanje 

Priprema:

Na ulju prodinstajte usitnjen luk.

Kada luk postane staklast, dodajte dobro oprane listove koprive i češnjak.

Kada osjetite da je češnjak pustio miris, podlijte vodom i kuhajte 10-ak minuta.

Nakon toga juhu izmiksajte i vratite na vatru. 

Ako je pregusta, dodajte još vode, a ako je prerijetka, umiješajte žlicu škrobnog brašna ili psyllium ljuskica razmućenih u vodi. 

Dodajte sol papar, svježi list peršina i vrhnje za kuhanje.

Prokuhajte još nekoliko minuta i juha je gotova.

Poslužite dok je jelo toplo.


Rižoto od kopriva s češnjakom 


Sastojci: 

250 g riže (vrsta po želji)
4 žlice maslinovog ili kokosovog ulja
3 šake vrhova koprive
1 glavica luka
1 režanj češnjaka
 sol, papar 

Priprema:

Na ulju prodinstajte usitnjen luk.

Kada postane staklast, dodajte dobro oprane listove koprive, kratko prodinstajte, a zatim podlijte toplom vodom. 

Dodajte rižu i začine po želji te kuhajte 15 minuta.

Poslužite dok je topao.


Hrskavi popečci od koprive i mladog luka


Sastojci: 

300 gr mladih vrhova koprive
1 krumpir
2 mrkve
2 mlada luka
2 žlice zobenih pahuljica
2 žlice kiselog vrhnja
krušne mrvice
začini – sol, papar

Priprema: 

Mrkvu, krumpir i listove koprive operite, narežite na sitno i stavite kuhati. 

Kuhajte otprilike 15 minuta, izvadite iz vode i zatim dobro procijedite. Po želji, kuhanu mrkvu, krumpir i koprivu možete usitniti štapnim mikserom ili zgnječiti vilicom.  

Narežite mladi luk. 

U posudi izmješajte kuhano povrće s koprivom, mladi luk, zobene pahuljice i kiselo vrhnje te dodajte začine. 

Dobro izradite smjesu, oblikujte popečke uz pomoć krušnih mrvica i pecite ih na srednje ugrijanom ulju dok ne porumene. 

Ukusne popečke možete poslužiti sa zelenom salatom ili preliti umakom i dobili ste izvrsno vegetarijansko jelo.