Bundeva - zimska doza imuniteta i vitkosti

Bundeva - zimska doza imuniteta i vitkosti
Nekoć davno bundeva je bila bitan izvor hrane Indijancima.
Pomagala im je da izdrže dugu i hladnu zimu.
Ondje su je predstavili doseljenicima, kojima je također postala važan dio prehrane i nezaobilazan dio blagdanskog stola za Dan zahvalnosti.
Smatra se da ju je u Europu donio Kolumbo, gdje je prvotno služila kao hrana za stoku.
Danas se bundeva nalazi u mnogim vrhunskim jelima jer je ukusna, lako probavljiva i nutritivno bogata namirnica.

Sastav i ljekovitost bundeve

Boja bundeve ukazuje da je ova namirnica bogat izvor beta karotena.
Beta karoten je snažan antioksidans koji štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala, jača imunitet i sprečava razvoj malignih tumora.
Uz njega tu su i vitamini C, E, K, B1, B2, B3, B6, folna kiselina i mineralni sastojci kalij, fosfor, kalcij i željezo.
Ljekovita svojstva bundeve već su odavno poznata u narodnoj medicini.
Bundeva je idealna namirnica za osobe koje pate od bolesti želuca i crijeva. Pomaže kod zatvora i upale debelog crijeva.
Bundeva je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom.
Bundeva štiti zdravlje očiju, jer je bogata karotenoidima. Zasitna je i siromašna kalorijama, zbog toga je idealna namirnica za mršavljenje.
Ova namirnica pomaže smanjiti kolesterol u krvi.  Oblog od svježe naribane bundeve primjenjuje se za ublažavanje bolova od proširenih vena.
Žlica soka bundeve dnevno zaštitit će vas od bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i prostate.
Kao maska za lice bundeva je prikladna za problematičnu kožu. Bundeva ne samo da njeguje i hrani kožu, nego ju i štiti od raka - pokazuju najnovija istraživanja.
Bundevu možete jesti sirovu, kuhanu ili pečenu. Od nje možete pripremati rižota, pire, juhe, kolače i sokove.
Uz nju pristaju začini poput peršina, majčine dušice, kadulje, lovora, muškatnog oraščića, đumbira i cimeta.

Bundevine sjemenke

Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda nego i zbog sjemenki.
Sjemenke bundeve bogate su kvalitetnim proteinima i mastima. Obiluju i aminokiselinama, triptofanom, glutamatom, vitaminima E i B, bakrom, manganom, kalijem, željezom, cinkom i selenom.
Imaju visok udio kalorija, čak 559 na 100 grama.
Zato ih je preporučljivo kupiti neočišćene, tako da se zabavljate s čišćenjem i pritom ne pojedete previše.
Zbog prehrambenih vlakana preporučuju se u prehrani svih skupina ljudi, bez obzira na spol i dob, da bi se održavala i osiguravala pravilna peristaltika crijeva i provodila djelotvorna detoksikacija organizma.
Djeluju umirujuće, antistresno, antioksidativno, a uz to snizuju kolesterol i poboljšavaju pamćenje.
Možete ih jesti sirove, koristiti u pripremi namaza ili dodavati u kruh, variva, kolačiće i složence.
Sjemenke dokazano pomažu kod povećane prostate i olakšavaju mokrenje.
U Bugarskoj, Rumunjskoj, Turskoj i Ukrajini stope bolesti prostate su niske, jer tamo su bundevine sjemenke dio svakodnevne prehrane.

Bučino ulje

Od sjemenki bundeve se pravi bučino ulje - jedno od najhranjivijih vrsta ulja. Ono je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, antioksidanata, vitamina i sterola.
Ulje sjemenki bundeve djeluje kao diuretik, poboljšava kvalitetu spermija i zdravlje kože, jača imunitet, sprečava dijabetičku nefropatiju i uravnotežuje hormone.
Poznato je i po blagotvornom djelovanju na prostatu.
Ulje sjemenki bundeve obično se koristi u pripremi salata, ali može se dodavati u juhe i shakeove.
I sjemenke i ulje poznato su sredstvo narodne medicine za tjeranje glista i drugih crijevnih parazita.